Kako Hrvati koriste AI i zašto tvrtke još zaostaju

Hrvatska je 37. od 121 zemlje po intenzitetu korištenja Claudea, a koristi ga oko 1,8 puta više nego što bi se očekivalo prema udjelu radno sposobnog stanovništva. Istovremeno, neku tehnologiju umjetne inteligencije u poslovanju primjenjuje samo 15 posto hrvatskih poduzeća.

Tu se krije zanimljiv raskorak. AI smo kao pojedinci prihvatili relativno brzo, ali puno sporije ga pretvaramo u dio svakodnevnih poslovnih procesa. U nastavku gledamo što podaci govore o tome kako Hrvati koriste AI, gdje tvrtke zaostaju i što to konkretno znači za webshopove i B2B poslovanje.

Odakle dolaze ovi podaci

Riječ je o Anthropic Economic Indexu, javnoj bazi podataka koju Anthropic objavljuje o tome kako se Claude koristi po zemljama, zanimanjima i temama razgovora. Podaci se osvježavaju periodički, a verzija na koju se ovdje pozivamo ažurirana je 26. lipnja 2026.

Ključna mjera zove se Anthropic AI Usage Index. Računa se tako da se udio zemlje u ukupnom korištenju Claudea podijeli s njezinim udjelom u radno sposobnom stanovništvu. Vrijednost 1 znači da se alat koristi točno onoliko koliko bi se očekivalo prema broju ljudi. Vrijednost veća od 1 znači da se koristi više od očekivanog. Hrvatska je na 1,80.

Važna napomena: ovo su podaci o jednom alatu, ne o cijelom tržištu, i mjere intenzitet razgovora, a ne broj ljudi ili tvrtki. Treba ih čitati kao obrazac korištenja, ne kao preciznu sliku cijelog tržišta.

Hrvatska koristi Claude više nego što bi se očekivalo

Pozicija 37 od 121 zemlje i indeks 1,80 stavljaju Hrvatsku iznad globalnog prosjeka. To je zanimljivo jer se u domaćim razgovorima o AI-u često pretpostavlja suprotno, da smo negdje na začelju i da tek trebamo početi.

Podaci pokazuju da smo već počeli. Pitanje je samo tko koristi AI i za što.

Za što Hrvati najčešće koriste Claude

Među najčešćim temama razgovora u Hrvatskoj su zadaća i školski zadaci, promotivno pisanje te istraživanje povezano s pokretanjem posla. Ovo je deset najzastupljenijih tema, s udjelom u ukupnim razgovorima:

Većina tema na ovom popisu odnosi se na osobne potrebe ili individualne zadatke. Čak i one koje zvuče poslovno, poput promotivnog pisanja i pisanja o sebi, često znače da netko sam sebi piše objavu, životopis ili opis usluge.

Pisanje i učenje su na vrhu, procesi pri dnu

Kad se iste teme grupiraju u kategorije, obrazac postaje još jasniji. Izrada sadržaja i copywriting nose 19,5 posto razgovora, razvoj softvera 13,2 posto, hobiji i svakodnevni život 11,7 posto, istraživanje 11,6 posto, a obrazovanje i učenje 10,8 posto.

Kategorije koje bismo češće očekivali kod poslovne primjene AI-a zastupljene su znatno manje. Pretraživanje internog znanja nosi 4,9 posto, obrada dokumenata 3,8 posto, poslovni procesi i operacije 3,2 posto, a analiza podataka 3,0 posto.

Sličan obrazac vidi se i kroz podjelu po zanimanjima. Računalna i matematička zanimanja nose 25,7 posto razgovora, obrazovanje 11,6 posto, dizajn i mediji 11,2 posto, a prodaja 10,6 posto. Menadžment je na 5,1 posto, a uredska i administrativna podrška na 6,9 posto.

Obrazac zato više nalikuje individualnom korištenju nego tvrtki koja je AI ugradila u svoj tok rada. Najveći udio nose računalna i matematička zanimanja, dok su menadžment i administrativna podrška znatno niže.

Službena statistika pokazuje isti obrazac

Ovo nije samo priča o jednom alatu. Državni zavod za statistiku prvi je put mjerio korištenje generativnih AI alata kod pojedinaca i objavio rezultate u prosincu 2025. Generativne AI alate koristilo je 32 posto korisnika interneta u Hrvatskoj. Od tih korisnika, 90 posto koristi ih u privatne svrhe, 49 posto za obrazovanje, a samo 33 posto u poslovne svrhe.

S druge strane, istraživanje o primjeni IKT-a u poduzećima pokazuje da neku tehnologiju umjetne inteligencije primjenjuje 15 posto hrvatskih poduzeća s deset i više zaposlenih. Kod velikih poduzeća taj udio raste na 40 posto. Najčešće se primjenjuju analiza pisanog teksta, generiranje jezika i analiza podataka strojnim učenjem. Za usporedbu, Eurostat je za 2025. zabilježio prosjek od 20 posto na razini Europske unije, uz raspon od 5,2 posto u Rumunjskoj do 42 posto u Danskoj.

Posljednji redak u tablici puno objašnjava. Manje od četvrtine hrvatskih poduzeća koristi ERP koji dijeli podatke između odjela, dok je u Danskoj taj udio 66 posto, a u Belgiji 62 posto. ERP nije preduvjet za AI, ali razbacani podaci između odjela, tablica, mailova i nepovezanih sustava znatno otežavaju uključivanje AI-a u poslovni proces.

Zašto osobno korištenje ne prelazi u poslovno

Problem često nije samo u poznavanju alata. Ljudi u tvrtkama već znaju otvoriti Claude ili ChatGPT i koriste ih kao individualnu pomoć. Alat stoji pokraj procesa umjesto u njemu.

Konkretno: narudžba dođe u webshop, netko je ručno prepiše u ERP. Ponuda se slaže iz starog dokumenta, a mjesečni izvještaj ručno iz tri izvora. AI može pomoći, ali bez povezivanja s podacima i sustavima ostaje na razini chata: netko unese sadržaj, dobije odgovor i ručno ga prenese dalje.

Drugi problem je vlasništvo nad procesom. Svatko si pomaže kako zna, ništa nije zapisano i isti se zadatak sljedeći mjesec radi drukčije. Kad ta osoba ode na godišnji, proces se često vraća na staro.

Treći problem su integracije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, informatičke stručnjake zapošljava 14 posto poduzeća. Kod većine malih i srednjih tvrtki nema nikoga čija je zadaća povezati webshop, ERP, mail i tablice u jedan tok.

Kod klasične automatizacije koraci su unaprijed definirani: kada se dogodi A, napravi B pa C. AI agent unutar zadanih pravila može procijeniti situaciju i odabrati sljedeći korak. Većini tvrtki koje tek kreću ne treba agent, nego jedan dobro postavljen proces koji pouzdano radi svaki dan.

Što se u tvrtki zapravo isplati prvo automatizirati

Dobar kandidat za automatizaciju obično ima tri karakteristike: ponavlja se, ima jasan ulaz i izlaz te danas zahtijeva ručni rad. Podaci iz posljednjeg izvještaja Anthropica daju dobru orijentaciju. U razgovorima koji su klasificirani kao poslovni, najčešći rezultat su dokumenti i izvještaji (20 posto), objašnjenja (9 posto), nacrti mailova (7 posto) te analize i sažeci (6 posto).

Drugim riječima, najveći dio poslovne vrijednosti danas nije u nečemu egzotičnom. Nalazi se u dokumentima koje ionako pišete i podacima koje već imate. U istom izvještaju velika većina ispitanika navodi dobitke u brzini rada (86 posto), opsegu posla koji mogu pokriti (82 posto) i kvaliteti (69 posto).

Kod hrvatskih malih i srednjih tvrtki s kojima radimo prvi kandidati obično su slični: prijenos narudžbi iz webshopa u ERP, slaganje ponude iz specifikacije, mjesečni izvještaj koji se svaki put ručno radi iz više izvora te odgovaranje na dvadesetak istih pitanja kupaca. Upravo zato AI webshop asistent često bude jedan od prvih koraka, iako rijetko ostaje jedini.

Kako krenuti, korak po korak

1. Tjedan dana bilježite sve što radite ručno, a redovito se ponavlja. Bez procjena i bez posebnih alata, dovoljna je jedna bilježnica ili jedan dokument.
2. Iz tog popisa izaberite jedan proces koji ima jasan ulaz i jasan izlaz. Ne najveći, nego najjasniji.
3. Za taj proces zapišite tko ga danas radi, koliko puta mjesečno i što se dogodi ako se zadatak zaboravi. To je vaša polazna točka za mjerenje.
4. Automatizirajte samo taj jedan proces i pustite ga da radi mjesec dana. Tek kad radi stabilno i traži minimalne ručne intervencije, prijeđite na sljedeći.

Najveći izazov često nije izvedba, nego odabir procesa s kojim krenuti. Zato kod AI audita prolazimo kroz postojeće procese, tražimo gdje se gubi najviše vremena i procjenjujemo što ima smisla automatizirati. Ako tim tek treba upoznati mogućnosti alata, bolja početna točka mogu biti AI edukacije.

Česta pitanja

Znači li visok indeks korištenja da Hrvatska prednjači u AI-u?

Ne. Anthropic AI Usage Index mjeri koliko se jedan alat, Claude, koristi u odnosu na udio zemlje u radno sposobnom stanovništvu, uključujući osobne i školske razgovore. Hrvatska je na 1,80 i na 37. mjestu od 121 zemlje, što znači da je korištenje Claudea iznad očekivanog prema toj mjeri. Po primjeni AI-a u poduzećima Hrvatska je s 15 posto ispod prosjeka Europske unije, koji je 20 posto.

Je li Claude bolji izbor od ChatGPT-a za tvrtku?

Izbor alata rijetko je presudan. I Claude i ChatGPT dobro pišu, sažimaju i analiziraju tekst na hrvatskom. Presudno je je li alat povezan s vašim podacima i ugrađen u proces koji se ionako ponavlja. Tvrtka s dobro postavljenim procesom često će dobiti više od tvrtke koja koristi najnoviji model bez jasno definiranog procesa.

Treba li nam programer da bismo automatizirali jedan proces?

Za mnoge prve automatizacije nije potreban interni programer. Treba, međutim, netko tko će proces postaviti, testirati i preuzeti odgovornost za njegovo daljnje funkcioniranje. Taj dio možemo preuzeti mi, pa tvrtka ne mora zapošljavati novu osobu niti sama održavati infrastrukturu.

Koliko traje uvođenje prve automatizacije?

Ovisi o procesu i o tome koliko su podaci dostupni. Proces s jasnim ulazom i izlazom, poput prijenosa narudžbi ili slaganja izvještaja, obično se može postaviti relativno brzo. Proces koji prvo traži čišćenje podataka ili pristup starijem sustavu traje dulje. Realnu procjenu dajemo tek kad vidimo konkretan proces.

Što ovo znači za sljedeću godinu

Podaci ne upućuju na tržište koje tek otkriva AI. Korištenje Claudea u Hrvatskoj iznad je očekivanog prema veličini radno sposobnog stanovništva. Pokazatelji od 32 posto korisnika interneta i 15 posto poduzeća nisu izravno usporedivi, ali pokazuju raskorak između individualnog korištenja i poslovne primjene.

To je prilika. Tvrtka koja u idućih godinu dana automatizira dva ili tri dobra procesa neće napraviti ništa tehnološki spektakularno. Samo će posao koji se danas radi ručno raditi brže, dosljednije i s manje ručnih koraka. A to velik dio tržišta još nije napravio.

Povezana rješenja: automatizacije procesa za ponavljajuće zadatke, povezivanje alata kada webshop, ERP i mail ne rade zajedno te ideje za automatizaciju ako tražite primjere iz svoje djelatnosti.